Podjeli s drugima...

Stajao sam ispred ploče s kredom u desnoj ruci. Trebao sam napisati odgovor, no ništa mi nije padalo na pamet. Osjećao sam kako se graške znoja slijevaju niz moja leđa ispod svježe oprane košulje i sakoa. Bez okretanja, mogao sam osjetiti poglede četiri profesora kako pilje u moja leđa i paraju me nevidljivim laserskim zrakama.

Tko mi je to rekao da će usmena obrana mog magistarskog rada biti sušta formalnost? Počeo sam gubiti koncentraciju, dok jedan od profesora nije gotovo zlobno pročistio grlo nakašljavanjem.

Nakon još nekoliko neugodnih minuta, zamolili su me da odem u drugu prostoriju, kako bi profesori mogli vijećati. Nije im trebalo dugo vremena. Odluka je donesena! Fakultet toga dana neće izdati svjedodžbu o završenom magistarskom radu. Dobio sam rok od mjesec dana da prođem kroz gradivo i pokušam ga ponovno obraniti.

 

Photo Credit: Davi Ozolin via Compfight cc

Photo Credit: Davi Ozolin via Compfight cc

Kod kuće sam se počeo pitati: „Možda nisam dovoljno pametan?“ Ali opet, prosjek mi je u zadnjih godinu i pol bio gotovo čista petica. Tada sam se sjetio istraživanja o kojem sam čitao u jednom časopisu prije par tjedana. Članak je bio naslovljen „Emocionalna inteligencija“! Sposobnost uspješnog upravljanja vlastitim osjećajima u različitim okolnostima, okolinama i odnosima, čak i situacijama po bolnosti sličnima onoj u kojoj sam se sam našao.

U zajedničkom je istraživanju sveučilišta Harvard i Stanford (SAD) otkriveno da je IQ (kvocijent logične inteligencije) 15% zaslužan za uspjeh u životu , dok je EQ (emocionalna inteligencija ) zaslužan 85%. Drugim riječima, naša logična inteligencija (IQ), do nedavno jedini oblik inteligencije koju smo priznavali, predstavlja samo dio naše osobe i naših sposobnosti. Emocionalna inteligencija (EQ) podrazumijeva povećavanje samosvijesti koja nam govori kako obrađujemo osjećaje ugode (što uopće percipiramo kao ugodu), straha, ljutnje ili tjeskobe. Netko s „visokom“ EQ ima dobru razvijenu samosvijest o tome kako će se njegovi trenutni osjećaji odraziti na njih same kao i na one u njihovoj okolini. Dobro razvijena emocionalna inteligencija može se odraziti na sposobnost rješavanja konfliktnih situacija, sposobnost dobrog „nošenja“ s nepromišljenim i naglim ispadima, kao i na sposobnost slušanja drugih s razumijevanjem. Osoba visoke emocionalne inteligencije puno je češće pozitivna nego negativna (Emotional Intelligence, Daniel Goleman). U Južnoj Americi proveli su istraživanje gdje su usporedili 227 vrlo uspješnih, visoko pozicioniranih djelatnika s 23 koji nisu uspjeli na svojim položajima. Drugu su skupinu sačinjavale stručne osobe vrlo visoke inteligencije (IQ). Kod svakog se ispitanika pokazalo da je presudni „nedostatak“ niska emocionalna inteligencija (EQ), koja se očitovala u pretjeranom oslanjanju na vlastitu sposobnost u rješavanju problema, osmišljavanju novih ideja, u nemogućnosti prilagodbe u novim okolinama, u nesposobnosti rada i suradnje u timovima (Rad s emocionalnom inteligencijom, Daniel Goleman).

Dva su osnovna područja kojih se dotiče emocionalna inteligencija. Osobna kompetencija (sposobnost) i društvena kompetencija (sposobnost). Osobna kompetencija podrazumijeva razvijanje slike o sebi, samosvjesnost i samokontrolu. Društvena kompetencija podrazumijeva društvene vještine, vještine slušanja. Na primjer, osoba s razvijenom društvenom sposobnošću  bit će sklonija započinjanju razgovora, iskazivanju iskrenog interesa prilikom interakcije s ljudima, postavljanjem pitanja koja će joj pomoći da tu osobu bolje upoznaju. Slabe će društvene vještine (sposobnosti) isto tako dovoditi do toga da će takve osobe teže inicirati komunikaciju ili iskazivati interes za druge u svojoj neposrednoj okolini.

Sjećam se svog prvog izlaska s djevojkom. Brat me je nagovorio da pitam zgodnu djevojku za izlazak. Lisa je na moje opće iznenađenje rekla da. Tri dana kasnije, sjedili smo u restoranu čekajući da stigne pizza. Pizza je trebala doći  za 20 minuta, no nakon 5 minuta ponestalo mi je tema za razgovor. Postajao sam sve svjesniji napetosti u zraku, no u isto vrijeme nije mi padalo napamet o čemu bismo još mogli razgovarati. Ovaj je izlazak iz minute u minutu postajao sve veća noćna mora. Kada smo se vraćali iz kina, dovezao sam ju do njenog doma. U nadi da spasim što se spasiti da, želio sam ju barem dopratiti do ulaznih vrata. No, kako sam se spremao okrenuti ključeve, začuo sam dva snažna zvuka, jedan za drugim. Prvi je bio tresak suvozačkih vrata, a nakon toga tresak ulaznih vrata njenog doma. Čak i čovjek s nerazvijenom emocionalnom inteligencijom, mogao je doći do zaključka da je ovaj izlazak trajno završio.

Emocionalna inteligencija pomaže u svakodnevnim situacijama, u kojima se od nas traži sposobnost povezivanja s drugima tako da oni mogu osjećati da ih se razumije, cijeni, te da mogu s nama ostvariti suradnju. EQ isto tako pomaže u kriznim okolnostima, kada stres i tjeskoba mogu utjecati na našu sposobnost da izvršavamo zadatke na željenom nivou.

Bez obzira na to što je gotovo nemoguće razvijati IQ (kvocijent inteligencije), svatko može razviti svoju emocionalnu inteligenciju. Oni koji će se razvijati bolje će prolaziti tijekom obrazovanja, vjerojatno imati bolje odnose te se bolje pozicionirati na radnom mjestu s puno boljim mogućnostima za unapređenje.

Moj magistarski rad? Mjesec dana kasnije, našao sam se u istoj prostoriji, gledajući istu ploču, svjestan istih očiju koje su piljile u moja leđa. No ovoga puta, kreda je rekla svoje. Izašao sam na kraju s velikim osmjehom i diplomom u ruci.

Scott Gill